Pokreće Blogger.

Category 4

Awesome

Category 5

Facebook

Sponsor

Projekat

Zanimljivosti

Sport

Lijekovi

Ispovijesti

Zadnje objave

“Upotreba kanabisa u zdravstvene svrhe”, naziv je tribine koja je održana danas u Tuzli s ciljem medicinske legalizacije ove biljke u BiH, ali i susjednim zemljama, javio je dopisnik BHRT-a.

Učesnici tribine smatraju da nema ni jednog opravdanog razloga, ni medicinskog, ni ekonomskog, da se kanabis ne legalizije i ne prizna kao najučinkovitije sredstvo za liječenje većeg broja teških oboljenja.
U pitanju su sve autoimune, neurodegenerataivne bolesti, od multipleskleroze, raka i lupusa, a naučno je dokazano da kanabis jača imunitet organizma i tako utiče preventivno na sprječavanje nastanka svih tih oboljenja.

Ekonomski aspekti također nisu zanemarivi, a iskustva zemalja koje su izvršile legalizaciju ove biljke u medicinske svrhe, svjedoče rastu industrijske proizvodnje, razvoju turizma i kompletnog društvenog bruto prihoda.

Ni jedna zemlja bivše Jugoslavije još uvijek nije legalizovala kanabis u medicinske svrhe, a na najboljem putu je Slovenija, koja se na osnovu prognoza stručnjaka, sprema to učiniti već do kraja tekuće godine.

UKUMS BiH u saradnji sa Udrugom građana Multi iz Tuzle i European Students for Liberty ESFL je odlučila organizovati tribinu o "Upotrebi kanabisa u medicinske svrhe u BiH".

Tribina će biti isključivo informativnog karaktera, gdje će gosti biti jedni od najpoznatijih boraca za medicinsku legalizaciju kanabisa, iz Bosne i Hercegovine ali i susjednih zemalja.

Tribina će se održati 5. marta u Domu Mladih u Tuzli, sa početkom u 10:00h.

Dobrodošli!

POSJETITE DOGAĐAJ NA FACEBOOK STRANICI
PROŠLA godina bila je velika godina za legalizaciju marihuane. Konzumacija marihuane tako je, u različitim oblicima, postala legalna u 23 američke države, piše Huffington Post.

Broj ljudi koji su u 2015. godini umrli od predoziranja marihuanom jednak je brojci iz 2014. godine, a ona je - nula. Broj su potvrdili američki Centri za kontrolu bolesti.

Usprkos činjenici što Amerikanci ne umiru od predoziranja marihuanom, drugi uzroci predoziranja uzrokovali su desetke tisuća smrti prošle godine.

U 2015. godini 17.465 ljudi umrlo je od predoziranja drogama kao što su heroin i kokain, a 25.760 ljudi umrlo je od predoziranja lijekovima.

Broj smrti vezane uz alkohol porastao je do stopa neviđenih u zadnjih 35 godina, potvrđuju podaci analize koju je proveo Washington Post. U SAD-u je tako prošle godine zbog alkohola umrlo čak 30.700 osoba, a ta brojka ne uključuje nesreće uzrokovane alkoholom, kao što su prometne nesreće. Kada bi se uključile i te smrti, poražavajuća brojka bila bi dva i pol puta veća.

Ukoliko čovjek popije 10 puta više alkohola od dopuštene količine, moguće je da smrt nastupi unutar desetak minuta. S druge strane, potrebno je oko 1000 puta veća doza marihuane kako bi došlo do smrti, piše Huffington Post.

(index.hr)
LOS ANGELES - U najvećem dosad longitudinalnom istraživanju utjecaja marihuane na kvocijent inteligencije, koje su proveli stručnjaci sa Sveučilišta u Kaliforniji Los Angeles i Sveučilišta u Minnesoti, pokazalo se kako nema nikakve poveznice između teškog korištenja kanabisa i propadanja IQ-a.

Znanstvenici su analizirali rezultate dvije studije provedene na blizancima, u kojima je sudjelovalo više od tri tisuće ispitanika iz Južne Kalifornije i Minnesote. Sudionici su rješavali šest vrsta testova inteligencije, dvaput, u razmaku od osam godina.

Prvo testiranje provedeno je kad su ispitanici imali između 9 i 12 godina, a drugo kada su imali između 17 i 20 godina. U obzir su uzeti i brojni drugi faktori, poput genetike, obiteljskog okruženja, socioekonomskog statusa i korištenja drugih supstanci.

Autori istraživanja nisu pronašli nikakvu poveznicu između uzimanja marihuane i pada kvocijenta inteligencije. Iako su neke studije tvrdile suprotno, u njima nije sa sigurnošću potvrđeno što je uzrok a što poslijedica - postaju li ljudi manje inteligentni zbog uživanja marihuane, ili ljudi manje inteligencije češće uživaju marihuanu.
Također, privid poveznice nestaje kada se uzmu u obzir druge supstance. Gubitak kognitivnih sposobnosti pojavljuje se kod korisnika koji uzimaju i druge opojne tvari, poput alkohola.

U analizi 200 parova blizanaca kod kojih je jedan uzimao marihuanu a drugi nije, dakle kada su svi drugi faktori - obiteljski, socioekonomski i genetski - identični, nije bio vidljiv nikakav gubitak kognitivne sposobnosti.

Važno je napomenuti da to ne znači da je marihuana bezopasna supstanca koja sa sobom ne nosi nikakve rizike. Vjeruje se da uživanje marihuane povećava rizik od pojave shizofrenije kod adolescenata, a inhalacijom dima oštećuju se pluća korisnika.

Ipak, radi se o supstanci za koju većina stručnjaka za opojne tvari smatraju znatno manje opasnom od alkohola, koji ima znatno pogubniji utjecaj, kako na adolescente, tako i na odrasle osobe.

(izvor: jutarnji.hr)
Zakon će naime tolerisati ljude koji uzgajaju marihuanu u terapeutske svrhe - sa dozvolom, ali ne i one koji kanabis sade na terasi.

Italijanska vlada je danas prihvatila uredbu kojom se dekriminalizuje niz malih prekršaja, među kojima kršenje uslova korištenja marihuane u terapeutske svrhe.

– Ne radi se o dekriminalizaciji prekršaja za one koji uzgajaju marihuanu na terasi, već bi kaznena djela postala administrativni prekršaji za one koji su dobili dozvolu za uzgoj marihuane u terapeutske svrhe, a ne poštuju dobijena uputstva – rekao je Andrea Orlando, ministar pravosuđa.

Oni koji nemaju specijalnu dozvolu za uzgoj marihuane u terapeutske svrhe će biti kažnjeni novčanom i kaznom do godinu dana zatvora.

Ta reforma trebalo bi da rastereti kazneni sastav, kako bi sankcije bile djelotvornije. Tako će i vožnja bez vozačke dozvole, ali ne i ponavljanje tog prekršaja, preći iz kategorije kaznenog djela u administrativni prekršaj, iako kazna postaje veća. Do sada je iznosila od 2.200 do 9.000 eura, a sada kazna ide i do 30.000 eura!

Uvrede, opscenosti, iskorištavanje tuđe lakovjernosti i falsifikovanje dokumenata prelaze takođe u područje administrativnih prekršaja.

Podsjetimo, u julu 2015. godine više od 200 zastupnika je uložilo prijedlog zakona legalizacije uzgoja male količine kanabisa za ličnu upotrebu.
(Telegraf.rs / Hina)


Za sve vas koji ste jučer prospustili emisiju "Konoplja naradiju" - evo snimke!

Eksluzivno smo doznali da se u Hrvatskoj mogu kupiti lijekovi od kanabisa...a u glavnom intervjuu smo razgovarali sa kanadskim aktivistom i vlasnikom "dispensary-ja" Rejean Houle-om koji iz prve ruke donosi priču o kanadskoj borbi aktivista za legalziaciju i objašnjava zašto je protiv državnog monopla i distribucije kanabisa Licenciranih proizvođača, te zašto je uhićen kao aktivist...

Naravno tu si u najnovije vijesti iz svijeta konoplje, te u maloj školi uzgoja učimo što je trening biljaka. Poslušajte!

Konoplja na radiju - Iskustva iz Kanade - 21.01.2016. by Radio Student 100.5 Mhz on Mixcloud


Nutricionistička vrednost konopljinih sjemenki:

Izvod iz studije:

Sjemenke Cannabis sativa L. bile su važan izvor prehrane hiljadama godina u starim kulturama svijeta. Verzije biljke Cannabis koje se ne koriste kao droga, poznate pod imenom konoplja, nisu dodatno proučavane zbog svojih hranljivih potencijala u nedavnim godinama, niti je konoplja iskorištena do neke veće mjere od strane industrijskih procesa i tržišta hrane koja su se razvijala tokom 20. vijeka.
Postoji veliki broj vrsta biljke Cannabis, od koje se samo mali broj koristi za nelegalne svrhe, a većina je poznata pod imenom konoplja. Konoplja nije značajnije proučavana za industrijske procese sve do 20. vijeka.



Konoplja je orašasta biljka koja prosečno sadrži preko 30% ulja i 25% proteina sa značajnim količinama prehrambenih vlakana, vitamina i minerala. Ulje konoplje se sastoji od 80% polinezasićenih masnih kiselina (PUFA) i izuzetno je bogat izvor dve esencijalne masne kiseline (EFAs) – linoleinske kiseline (18:2 Omega 6) i alfa-linoleinske kiseline (18:3 Omega 3). Odnos Omega-6 prema Omega-3 (n6/n3) obično se kreće između 2:1 i 3:1 što se smatra optimalnim za ljudsko zdravlje. Nadalje, biološki metabolizmi dvije esencijalne masne kiseline , gamma-linoleinske kiseline (18:3 Omega-6; ‘GLA’) i stearinske kiseline (18:4 Omega-3; ‘SDA’) takođe su prisutni u ulju konoplje.

Dva glavna proteina koja konoplja sadrži su edestin i albumin. Ovi visokokvalitetni proteini se lako vare i sadrže značajne količine svih esencijalnih aminokiselina. Osim toga, sjemenke konoplje sadrže izuzetno visoke nivoe arginina aminokiselina koje su se koristile za tretiranje raznih poremećaja hiljadama godina u tradicionalnoj orijentalnoj medicini. Nedavna klinička ispitivanja identifikovala su ulje semena konoplje kao funkcionalnu hranu, a studijehranjenja životinja dokazuju dugotrajnu korist sjemena konoplje kao veoma dragocjenog nutricionističkog resursa..

Studija:  http://www.konoplja.co.rs/images/pdf/…konopljinih-semenki-studija.pdf
Abstrakt preuzet sa :  http://www.konoplja.co.rs/index.php/istorijat/benefiti-zdravlja/vrednost-konopljinih-semenki

Recepti za Vas

Video galerija